Kutleša, Stipe (1993) Izvornost prirodnofilozofijskih pojmova kod Ruđera Boškovića. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 19 (37-38). pp. 75-144. ISSN 0350-2791
|
Text
Stipe_Kutlesa_Izvornost_prirodnofilozofijskih_pojmova_kod_Rudera_Boskovica_Prilozi_1993.pdf - Published Version Download (910kB) | Preview |
Abstract
U radu se nastoji pokazati izvornost ideja Ruđera Boškovića i u području filozofije prirode. Pozornost se posvećuje središnjim pitanjima filozofije prirode kao što su neprekinutost (kontinuitet), sila, tvar, prostor, vrijeme, gibanje. Uza sve teškoće koje su ukazivale na to da se zakon neprekinutosti krši Bošković je ostao pri uvjerenju da je on očuvan i u geometriji i u prirodi, za što donosi dokaze. To ga je dovelo do toga da izričito izrekne tvrdnju o kontinuumu realnih brojeva što je tek kasnije učinio njemački matematičar Dedekind, ali matematički egzaktnije. Isto tako ga je neprekinutost dovela do drukčijeg shvaćanja jednostavnosti krivulja, do mogućnosti geometrija drukčijih od euklidske, od pojma beskonačno daleke točke koju je tvorac projektivne geometrije J. V Poncelet kasnije smatrao presjekom paralelnih pravaca. Očuvanje zakona neprekinutosti vodilo je Boškovića do nužnosti uvođenja odbojne sile. Boškovićev zakon sila prikazan krivuljom sila (curva Boscovichiana) jedan je jedini zakon kojim se tumače sve pojave u prirodi. Ta ideja jednog zakona aktualna je u suvremenoj znanosti u težnji ujedinjenja svih poznatih sila i svodenja na jednu stvarnost. Iz Boškovićeve krivulje sila slijedi da su osnovni elementi tvari jednostavni, nedjeljivi, neprotežni, nepronični. Bošković je radikalno negirao postojanje dodira, što je proturječilo dotadašnjoj filozofijskoj tradiciji i iskustvu. Isto tako, tvar mu nije kontinuirano protežna, nego diskretno protežna. Sastavljanje tvarnih točaka u složenije strukture dovelo gaje do tzv. Boškovićeva modela atoma (1748) koji je utjecao na kasnija shvaćanja o strukturi tvari i koji je vrlo sličan Bohrovu modelu atoma (1913). Ni najnovija dostignuća u znanosti kao što su kvarkovski model i teorija kaosa ne bi za Boškovića bili iznenađenje. Zanimljive su velike sličnosti između Boškovićevih shvaĆanja promjene dimenzija tijela prilikom gibanja sa shvaćanjima teorije relativnosti. Jednako tako gibanje je u mikrosvijetu, kako ga shvaća Bošković, vrlo blisko Shvaćanju gibanja u kvantnoj teoriji. Mnogi pojmovi filozofije prirode imaju kod Boškovića izvorno, katkad posve drugačije značenje nego što su imali u filozofijskoj i znanstvenoj tradiciji pa bi ih stoga bilo opravdano nazvati Boškovićevim imenom.
| Item Type: | Article |
|---|---|
| Subjects: | B Philosophy. Psychology. Religion > B Philosophy (General) |
| Depositing User: | Maja Šoštarić |
| Date Deposited: | 06 Oct 2014 11:37 |
| Last Modified: | 06 Oct 2014 11:37 |
| URI: | http://eprints.ifzg.hr/id/eprint/334 |
Actions (login required)
 |
View Item |
